Bozongi ya M23

Kozonga ya M23 ezali kozonga na sanza ya zomi na moko ya 2021 ya botomboki ya etuluku ya 23 Mars (M23) na Nord-Kivu, na nord-est ya République démocratique ya Congo (RDC). Ezali lolenge ya bitumba oyo ezali kongala na etuka ya Kivu banda 2004. Mobulu oyo ewuti na botomboki ya liboso ya M23, oyo elóngamaki na 2013 na mampinga ya mbulamatari mpe basoda ya MONUSCO.
Na sanza ya zomi na moko 2021, Mouvement du 23 Mars oyo banda elonga na yango na 2013 ezalaki kaka kobombana, bazongelaki mandoki, mpe na suka ya sanza ya misato 2022, babandaki bitumba na Nord-Kivu, kobunda na Forces armées de la République démocratique du Congo (FARDC), na ba supplétifs na yango (ba groupes armés oyo basangani na nse ya elembo ya Wazalendo), mpe na MONUSCO.
Na lisungi ya Kigali, M23 ezwi mokemoke bokonzi na biteni minene ya Nord-Kivu na ba territoire ya Nyiragongo ya Masisi, Rutshuru, mpe Lubero, kati na yango bisika ya ntina ya Bunagana (na 2022) mpe Kanyabayonga (na 2024). Na kolanda ONG International Crisis Group, na sanza ya misato 2024, batomboki bazalaki kokamba pene na ndambo ya etuka ya Nord-Kivu.
Na sanza ya mwambe 2024, bayokanaki mpo na boyokani ya kotika bitumba na Luanda, kasi bitumba ezongelaki mpe ekomaki makasi na sanza ya zomi na mibale, nsima ya bokabwani ya likita ya Luanda, mpo na kozanga boyokani kati na Rwanda mpe RDC. Na sanza ya yambo 2025, M23 ezwaki bokonzi ya bisika mingi ya minene, kati na yango Masisi mpe Minova, mpe bitumba ekomaki pene na Goma, mboka-mokonzi ya etuka ya Nord-Kivu, mpe ekomaki lisusu mosika na engumba.
Contexte
[kokoma | kobɔngisa mosólo]Botomboki yango ebimisamaki na bato ya kala ya Congrès national pour la défense du peuple (CNDP), oyo bakotaki na mampinga ya Congo démocratique (FARDC). Lokola basepelaki te na makambo oyo basalaki bango, bafundaki Kinshasa ete azali kotosa te boyokani ya kimya oyo esalemaki mokolo ya 23 sanza ya misato 2009. Ndenge moko na CNDP ya Laurent Nkunda, M23, oyo Rwanda esungaki[1],[2],[3], ekangi biteni minene ya Nord-Kivu[1], mpe ekangi Goma, engumba-mokonzi ya etúká yango, likambo oyo ebimisi mobulungano makasi na mokili mobimba[4]. Na sanza ya zomi na moko ya mobu 2013, botomboki yango elongaki na nzela ya lisanga ya mampinga ya Congo na MONUSCO, mampinga ya ONU mpo na kobatela kimya na mboka. M23 ekatanaki mingi mpe batomboki na yango balongolaki bango mandoki mpe batindaki bango na bakambi ya bato bakimá mboka na Ouganda mpe na Rwanda, mpe na mokolo ya 12 Desɛmbɛ, boyokani ya kimya esalemaki na Nairobi, mpe esukisaki botomboki yango[5].
Atako boyokani yango, bitumba kati na M23 mpe RDC ekobaki. Na 2017, mokonzi ya M23, Sultani Makenga, mpe balandi na ye 100 to 200 bakimaki Ouganda mpo na kozongela botomboki na bango. Bazali kosala kaa na ngomba Mikeno na ndelo ya Rwanda, Ouganda na RDC[6],[7]. Nguya ya Makenga ebandi bitumba ya moke na FARDC na 2021[3],[6], oyo eboti mbuma mingi te, mpo M23 ezali lisusu na lisungi ya mokili mobimba te. Ouganda na RDC babongisaki boyokani na bango, basalaki elongo mpo na kobundisa monguna na bango moko, ba ADF, na ntango ya opération Shujaa. Na ebandeli ya mobu 2022, motango ya bato ya M23 oyo bazali kobima na ba camp na bango mpe kozonga na RDC ezali kobakisama[1]. Etuluku ya batomboki babandaki bitumba mosusu na sanza ya mibale ya mobu 2022, oyo eumelaki te[1]. Bakonzi ya M23 balobi ete biteni mosusu ya etuluku na bango bazongelaki botomboki, mpo ete boyokani ya kimya ya 2013 elandamaki te na mbulamatari ya Congo[1],[3]. Batomboki balobaki mpe ete bazalaki koluka kobundela ba Tutsi ya Kivu na bitumba ya ba Hutu lokola ba FDLR (Forces démocratiques pour la libération du Rwanda)[8].
Boyokani ya bituluku kati na M23 ezali kobakisa mpasi na likambo yango, mpamba te etuluku yango ekabwani na bituluku mibale, Alliance pour le salut du peuple oyo ekambami na Jean-Marie RunigaModèle:Efn. mpe Armée révolutionnaire du Congo ya Bertrand Bisimwa[9]. Etuluku ya Makenga ezalaki de facto mosika na ba forces misusu ya M23 oyo ezalaki naino mingi na Ouganda[10],[11]. Bolukiluki ya Conseil ya sécurité ya ONU emonisaki ete Makenga azongisaki bibundeli na ye mpe abandaki mbala na mbala kozongisa bibundeli na M23, mpe Armée révolutionnaire ya Congo ya Bisimwa[12],[13], esanganaki na milende yango na nsuka ya 2021 na kobongisa lisusu babundi oyo etikalaki mpe kobakisa bato ya sika na boyokani na Makenga. Bakonzi ya M23 oyo bazongisami na esika na bango bazali na ngomba ya Sabyinyo[13].
Na 2022, M23 ezalaki kaka moko ya bituluku ya basimba minduki 120 oyo ezali kosala na est ya RDC[14]. Liboso ya sanza ya misato ya mobu 2022, mbulamatari ya Congo elukaki kobakisa makasi na yango mpo na kobundisa M23 na kotindáká basoda mingi. Nzokande, yango elɛmbisaki makasi na yango na bisika mosusu, kati na yango oyo ebebisamaki na botomboki ya ba ADF[13].
Déroulement
[kokoma | kobɔngisa mosólo]Premières attaques rebelles
[kokoma | kobɔngisa mosólo]Ba notes na ba références
[kokoma | kobɔngisa mosólo]- 1 2 3 4 5 (en) « M23 rebels in DR Congo deny shooting down UN helicopter », BBC, (lire en ligne)
- ↑ (en) Human Rights Watch, « DR Congo: Civilians at Risk Amid Resurgence of M23 Rebels - Democratic Republic of the Congo | ReliefWeb », (consulté le 28 yanwáli 2025)
- 1 2 3 (en) Martina Schwikowski, « M23 rebels resurface in DR Congo », Deutsche Welle, 8 avril 2022 (lire en ligne)
- ↑ « Les rebelles du M23 se retirent de Goma », sur France 24, (consulté le 28 yanwáli 2025)
- ↑ « La RDC et le M23 signent un accord de paix », Le Monde, (lire en ligne)
- 1 2 Kotánga libunga: Balise
<ref>incorrecte : aucun texte n’a été fourni pour les références nomméestaz - ↑ International Crisis Group, « Apaiser les tensions dans l'Est de la RD Congo et les Grands Lacs », Crisis Group Africa Briefing, 25 mai 2022, article no 181 (lire en ligne)
- ↑ (en) « DR Congo: UN condemns M23 rebel attacks on peacekeeping force in North Kivu », sur Africa News, (consulté le 28 yanwáli 2025)
- ↑ « RDC : Jean-Marie Runiga, chef politique du M23, démis de ses fonctions », sur Jeune Afrique, 28 février 2013 (consulté en 28 janvier 2025)
- ↑ AFP, « RDC : une faction des rebelles du M23 en fuite au Rwanda », sur Libération, 16 mars 2013 (consulté le 28 yanwáli 2025)
- ↑ Marie-France Cros, « L’une des deux factions du M23, battue, a fui au Rwanda », sur La Libre, (consulté le 28 yanwáli 2025)
- ↑ (en) James Karuhanga, « Rwanda Will Not Be Drawn Into Intra-Congo Conflict - Govt Spokesperson », The New Times, (consulté le 13 yúni 2022)
- 1 2 3 « RDC : Recrutement, réarmement et réorganisation du M23, l'Ouganda et le Rwanda ont servi de base arrière », politico.cd, (consulté en 7 juillet 2022)
- ↑ (en) Robert Muhereza, « Congolese soldiers flee as M23 rebels take over town », sur Daily Monitor, (consulté le 15 yúni 2022)