Kopumbwa na makambo oyo ezali na kati

Eddie Ndopu

Útá Wikipedia.
Eddie Ndopu
moto
Sexe ou genremasculin Bokomi
PrénomEddie Bokomi
Date de naissance1990 Bokomi
Occupationdéfenseur ou défenseuse des droits humains Bokomi
ScolaritéSomerville College, Université Carleton Bokomi
Participant ou participante àréunion annuelle du Forum économique mondial 2020 Bokomi

Eddie Ndopu, Abotami na 1990, azali moto ya molɔngɔ́ ya Afrika ya Sud oyo azali kobunda mpo na makoki ya bato bazali na bokono to mpasi ya nzoto. Azali moko na kati ya bato 17 ya mokili mobimba oyo Mokonzi Monene ya Nations Unies aponaki mpo na kolendisa mikano ya Boyangeli ya Bokoli.

Biografi ya bomoi ya bato

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Ebandeli mpe bomoi ya elimo

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Eddie Ndopu azalaki na Namibie na 1990 nsima ya kokende awa ya mama na ye moko libala oyo azalaki moko ya mwasi batali Afrika ya Sud mpo na koboya bokonzi ya apartheid[1][2].

Amelaki na mbula mibale na atrophie musculaire spinale, bolwalwa oyo ezali koboma misapi ya nzoto, eleko na ye ya bomoi esalemaki kozala tii na mbula mitano[3].

Ntango azalaki na mbula libwa, akɔtaki na libota na ye na Cap, na Afrika ya Sudi[1].

Na 2008, Ndopu azalaki kati ya promotion ya liboso ya African Leadership Academy[4].

Na nsuka, azwaki lisano na Canada, esika azwaki diplome na etalisi ya mokili mobimba na Université Carleton na mayele mingi[5][6]. Na btia oyo, mosala na ye eponamaki na Yale mpo na kobongisa yango na « Master's Tea »[1].

Epai ya 2016 na 2017, Ndopu, oyo azalaka kolobela ye moko ndenge ya queer mpe feministe, abengaki mokonzi ya liboso ya mwana-ntoma ya Afrika oyo azali na bolamu ya kokanga nzoto ya kokóma kokoma kokende na Université ya Oxford mpo na lisungi ya mikakatano ya Blavatnik School of Government[5][7]. Na Somerville College, apesaki ndeko na ye mokanda ya minene na politiki ya liboso[2].

Mobembo ya elikya ya bato

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Lokola azali moyembi ya boyokani na programme Global Changemakers, Ndopu azwaki eteni na Forum économique mondial oyo etalisamaki mpo na Afrika, wana nde asololaki na Klaus Schwab, moto asalaki mpe azali mokambi monene ya Forum wana.

Azali mokonzi ya programme mpo na projet Global Minimum InLabs, oyo ebandamaki na Clinton Global Initiative. Alingaka mpe mosala ya mokambi ya bilenge na etúká ya Afrika na kati ya Amnesty International. Na 2009, abandaki Stratégie mondiale mpo na kelasi oyo ekokɔmisa bato nyonso kati — kampani oyo etalelaka komonisa bana bazali na bokono to mpasi ya nzoto nzela ya kozwa mayele mpe kelasi na bikólo mingi ya mokili[4].

Na 2018, akómaka ambasadeur ya mokili mobimba ya lisanga Humanité & Inclusion, mpo na kobunda makasi koleka mpo na makoki ya bana bazali na bokono to mpasi ya nzoto na bikólo oyo ezali naino kokola[8].

Na 2019, Antonio Guterres, oyo azalaki na tango wana Mokonzi Monene ya Nations Unies, aponaki Ndopu na kati ya bakambi 17 ya mokili mobimba mpo akóma mokonzi monene oyo akobunda mpo na kolendisa Makano ya Bokoli ya Boyangeli[9].

Komiyoka mpenza

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Na 2008, Ndopu alandami mpo na programi Global Changemakers, oyo epesaki ye nzela ya kokutana na Forum ya misala ya mbongo ya mokili na Afrique du Sud. Bokonzi na ye mpe makanisi na ye esalami noki na mokili mobimba : Pacific Standard balobaki ye na kati ya « bapenzi 30 ya malamu moke koleka mibu 30[1]».

Akobengami lokola moko ya bato 50 ya baoyo bazali na bomoi ya mposa ya ndenge moko oyo bazali na makasi ya minene na mokili[10] na Shaw Trust na Powerful Media, mpe na 2019, Mail & Guardian ya Afrika ya Sud amemaki ye na lisolo na yango ya mbula nyonso ya "bato 200 ya malamu ya bato ya moke ya Afrika ya Sud".

Maloba mpe mateya

[kokoma | kobɔngisa mosólo]
  1. 1 2 3 4 (en) Andrews, « The 30 Top Thinkers Under 30: Eddie Ndopu », Pacific Standard, (consulté le 4 máyí 2019)
  2. 1 2 (en-US) « No Looking Back: Eddie Ndopu Makes Space for a Historic 2018 », African Leadership Academy, (consulté le 4 máyí 2019)
  3. (en-GB) Pye, « Eddie Ndopu, Oxford's first disabled African student, might not be able to attend | Cherwell », (consulté le 4 máyí 2019)
  4. 1 2 (en-US) « Edward Ndopu », African Leadership Academy (consulté le 4 máyí 2019)
  5. 1 2 (en) Pilane, « Eddie Ndopu is ready, willing and able to conquer space », The M&G Online, (consulté le 4 máyí 2019)
  6. « Edward Ndopu », World Economic Forum (consulté le 4 máyí 2019)
  7. (en-GB) « Oxford University's first disabled African scholar is being prevented from beginning his studies », gal-dem, (consulté le 4 máyí 2019)
  8. (en) « Eddie Ndopu becomes Humanity & Inclusion's ambassador », Eddie Ndopu becomes Humanity & Inclusion's ambassador (consulté le 4 máyí 2019)
  9. « Sustainable Development Goals Engagement Reaches New Heights at Largest Ever Global Festival of Action| Meetings Coverage and Press Releases », www.un.org (consulté le 4 máyí 2019)
  10. (en-US) newsdesk, « World's top 50 influential disabled people . . . », All Together Now, (consulté le 4 máyí 2019)