Kopumbwa na makambo oyo ezali na kati

Felicia Kentridge

Útá Wikipedia.
Felicia Kentridge
moto
Sexe ou genreféminin Bokomi
Pays de nationalitéSidafríka Bokomi
PrénomFelicia Bokomi
Nom de familleKentridge, Geffen Bokomi
Date de naissance7 augústo 1930 Bokomi
Lieu de naissanceJohannesburg Bokomi
Date de mort7 yúni 2015 Bokomi
Conjoint ou conjointeSydney Kentridge Bokomi
EnfantWilliam Kentridge Bokomi
Langues parlées ou signéesLingɛlɛ́sa Bokomi
Occupationavocat ou avocate, militant contre l'apartheid Bokomi
Scolaritéuniversité du Cap, Université du Witwatersrand Bokomi

Felicia Lady Kentridge, Azali na mokolo ya 7 Ntango ya 8 1930 mpe apusani na 7 yambo 2015, azali avocat ya Afrika ya Sud mpe moteya ya kokima-apartheid oyo asangani Centre sud-africain de ressources juridiques (LRC) na 1979[1]. LRC eza ko-luta basangani ya Afrika ya Sud ya moto mabe, eza na koluka na mokonzi ya apartheid[2]. Felicia na mobali na ye, avocat Sydney Kentridge, bazali na LRC sima ya bokomi ya apartheid, kasi bapesi ekolo ya Angleterre na mbula ya 1980[3].

Biyografiya

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Bana mpe elanga

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Felicia, Lady Kentridge, azali Felicia Nahoma Geffen na Johannesburg na 7 août 1930[1]. Azali mwana ya mobali ya libota ya bato ya Kiyuda oyo bazali ba-avocat, mama na ye azali mwasi ya liboso aboyi mosala ya avocat na Afrika du Sud. Felicia a[4]pekisaki kuwela ya droit na Université du Cap, na nsima apekisa na Université du Witwatersrand, epai asengeli diplome na ye ya droit LLB na 1953[4]. Na 1952, wakati azali naino moyekoli, asepeli Sydney Kentridge, avocat oyo azali koluka Nelson Mandela mpe bakanisi mosusu ya ntina na libanda ya anti-apartheid na etindelo ya mabe ya 1956[3].

Activisme ya anti-apartheid

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Félicia ná Sydney Kentridge bazalaki bato oyo bazalaki kotɛ́lɛmɛla apartheid makasi. Félicia asalaki makasi mpo na kosilisa mibeko ya kokabwana mpe ya lofundo na Afrique ya Sudi. Na ebandeli ya bambula ya 1970, akendaki na États-Unis mpo na koyekola lolenge ya misala ya ba-centres ya mibeko ya bolingo ya bato mpe yango epesaki ye molende ya kosala esika moko ya mibeko mpo na Ba-Sud-Africains ya babola na 1973[3].[4]

Na 1979, na botamboli ya bakonzi ya mibeko ya ba-Américains ya ba-droits ya ba-civils Jack Greenberg na Michael Meltsner, ye ná etuluku ya bakonzi ya mibeko mosusu ya ntina oyo bazalaki kotɛ́lɛmɛla apartheid, kati na bango mobali na ye Sydney ná Arthur Chaskalson, basalaki Legal Resources Centre. (Esika yango etongamaki na ndenge ya NAACP Legal Defense and Educational Fund, oyo Greenberg azalaki mokambi ya mibeko na ntango wana) mpo na kobunda mpo na ba-droits ya moto mpe kosambisa ya bosolo mpo na Ba-Sud-Africains ya miindo[1].

Felicia akendaki na mikili ya libanda mpo na koluka lisungi mpo na LRC, mpe alongaki kozwa mbongo ya misolo na ba-institutions lokola fondation Carnegie, Ford mpe Rockefeller[3].

Asalaki mosala ya mikanda ya LRC, mpe asalisaki mpe na balongoli na bango ya ntina mingi, na kosunga mpo na kosilisa mibeko ya mabe lokola sistɛ́mɛ ya bapɛ́si oyo ezalaki na nsé ya ba-Sud-Africains ya miindo[3][4].

Na ebandeli ya bambula ya 1980, Felicia ná mobali na ye bafandaki na Londres, kasi azalaki kokoba kokenda na Afrique ya Sudi mbala na mbala mpo na kopesa lisungi na LRC. Akomaki mpe mokambi ya Legal Resources Trust mpe asalisaki na kosala Southern Africa Legal Services and Legal Education Project na British Legal Assistance Trust, oyo ekomaki eteni ya Canon Collins Education and Legal Assistance Trust[4].

Nsima ya suka ya apartheid na 1994, akómaki na misala ya LRC, oyo ekómaki na misala na yango ya mibeko ya bolingo ya bato tii lelo[3]. Conseil général ya ba-barreau ya Afrique ya Sudi ezali kopesa mbano moko mbala na mbala na nkombo na bango, Sydney and Felicia Kentridge Award, mpo na bolongi na makambo ya mibeko ya bolingo ya bato[5].

Felicia amipɛ́saki na kosala bililingi ya pɛ́ntule, mpe akómaki mayele na kosala bililingi ya aquarelle[3]. Na nsuka, bakundolaki ye na paralysie supranucléaire progressive, oyo esilisi ye makasi ya nzoto. Akufaki na ndako na ye na Maida Vale, na Londres, na mokolo ya 7 Yuni 2015[4].

Na mobu ya 1952, Felicia abalaki Sydney Kentridge, mokonzi ya mibeko ya Afrique ya Sudi mpe mokambi ya kala ya Cour Constitutionnelle, oyo abiki nsima na ye[4]. Ntango akufaki na 2015, azalaki na bana minei, bana-bana libwa mpe mwana-mwana moko. Mwana na ye ya liboso, William, azali moyembi, molakisi mpe mosali ya sinema ya Afrique ya Sudi[6].

Bokomi mpe Bimpinga

[kokoma | kobɔngisa mosólo]
  1. 1 2 3 Rights campaigner Felicia Kentridge dies
  2. Felicia Kentridge obituary | Law | The Guardian
  3. 1 2 3 4 5 6 7 Felicia Kentridge obituary | Law | The Guardian
  4. 1 2 3 4 5 6 7 « STATEMENT FROM THE LRC ON LEARNING OF THE DEATH OF LADY FELICIA KENTRIDGE » [archive du ], Legal Resources Centre, (consulté le 17 yúli 2015)
  5. « Pay the debt forward: Public Protector asks her peers » [archive du ], Public Protector South Africa, (consulté le 13 augústo 2015)
  6. In praise of shadows: the 2012 Norton Lectures by filmmaker William Kentridge | Harvard Magazine