Mamadou Ndala

Mamadou Mustafa Ndala abotami le 8 décembre 1978 na Ibambi, na territoire ya Wamba Province orientale mpe Wapi le 2 janvier 2014, azalaki colonel ya Forces Armées du République Démocratique du Congo (FARDC).
Formé na ba instructeurs belges, angolais, américains na chinois[1], azalaki commandant ya 42e bataillon commando ya ba Unités ya Réaction rapide ya FARDC. Ayebanaki mingi mpo na kolonga ba victoires resonantes na ba combattants ya Mouvement le 23 mars (M23), na tango ya botomboki ya liboso ya M23, na est ya Republique démocratique du Congo.
Batumbaki ye na jeep na ye elongo na ba gardes na ye mibale le 2 janvier 2014, nsima na embuscade oyo etiamaki, kolanda gouvernement ya Congo, na batomboki ya Ouganda ya [ADF-Nalu]] na kilomètres 10 ya Beni, na Nord-Kivu[2],[3]. Azalaki na libala mpe tata ya bana misato[4]. Bakundaki ye na Camp Kokolo na Kinshasa mpe nsima ya liwa na ye bapesaki ye nkombo général de brigade[5].
Biografi ya bomoi
[kokoma | kobɔngisa mosólo]Bomwana
[kokoma | kobɔngisa mosólo]Elenge Mamadou Ndala abotami na etuka ya kala ya Haut Zaïre mpe akolaki na libota ya ba musulmans, lingomba oyo azalaki kosala tii liwa na ye[6]. Asali ba études primaires na ye na Ibambi mpe akobaki ba études secondaires na ye na institut Aiglons na Isiro, capitale ya Province Haut-Uélé. Na nsima, akɔtaki na ndako ya biteyelo “Petits Anges.” Baninga na ye ya bomwana balobelaka ye lokola mosani ya ndembo ya malamu mpenza. Abeta mingimingi na kati ya Africa Sport, ekipi ya mboka ya Isiro, oyo epanzani eleki mwa bambula[5].
Ba exploits ya carrière na militaire
[kokoma | kobɔngisa mosólo]Mamadou Ndala akoti na armée le 6 juin 1997. Mbula zomi na minei na sima, le 07 janvier 2011, atombolami na grade ya colonel. Azuaki commandement ya 42e bataillon ya ba commandos ya ba Unités ya Réaction rapide. Noki noki akoma remarqué na population ya Goma na juillet[7] mpe août 2013, kokamba ba offensives victoires[8] contre ba combattants M23 oyo bazalaki kozinga ville[9]. Inertie ya ba gardiens ya kimia[10] esilaki kolembisa bato. Na ebandeli, ba victoires ya batu ya Ndala etikalaki population na tembe. Armée congolaise emesanaki population na ba stampedes stupefiantes, lokola na novembre 2012 tango M23 ezuaki ville ya Goma[11] etikalaki na mampinga ya ekólo. Sanza misato liboso, na bokutani na mopanzi sango ya Belgique Colette Braeckman, général Rwanda James Kabarebe andimaki ete mampinga ya Congo mazalaki ata na makoki te ya koboma soso[12].
Ba Congolais bafukamaki na mélange ya resentment na humiliation. Bandimaki te ntango bamonaki basoda na bango komitia na esika ya etumba mpe kolakisa bibembe[13] banguna oyo liboso bamonisaki ete bakoki kolonga bango te. Bitumba ezali makasi mpe M23 ezo souffrir na ba pertes makasi. Colonel Mamadou Ndala il faut en même temps a intervenir na population en colère na MONUSCO oyo attitude ambigue na yango ebimisi ba craintes ya retour na situation. Surtout sima ya ultimatum oyo abimisaki contre M23, elandaki na pédale ya sima[10]. Des foules caillassaient les convois de la Monusco[14]. Kaka ba interventions ya Colonel Ndala na population nde epesaki nzela ya ko calmer situation
Ba rumeurs
[kokoma | kobɔngisa mosólo]Na katikati ya sanza ya Yuli, nsango moko[15] kosakola bozongisi ya Colonel Mamadou Ndala na Kinshasa ebimisi manifestation ya mobulu na Goma contre Mission ya stabilisation ya Organisation ya Nations Unies na République Démocratique du Congo (MONUSCO)[16] mpe Mokambi Joseph Kabila[17], bafundami ete alingi ko paralyser action ya armée na colonel. Ezali momesano oyo epanzani banda kala na Congo : ba officiers oyo ba se distinguer na combat bazongisamaka na Kinshasa mpe ba neutraliser bango, neti volonté politique ezalaki na but ya ko prolonger conflit[18] entre Congo na Rwanda. Kombo ya Général Mbuza Mabe, kombo ya solo Nkoy Nkumu Mbanze[19], apesaki moto yango nkombo ya lisɛki oyo autaki na Bukavu[20], Modèle:Référence souhaitée. Officier oyo ya kala ya FAZ, na tango wana FARDC, ayebani mpo abikisaki engumba Bukavu na 2004[21]. Engumba yango ekɔtaki na basoda oyo bazalaki kokamba Général Laurent Nkunda mpe Colonel Jules Mutebutsi. Sima ya misala na ye ya minduki na Bukavu, Félix Mbuza Mabe abengamaki na Kinshasa mpe atindamaki na base na Kitona. Na 2009 akufaki na Johannesburg[22] nsima ya maladi oyo eumelaki mingi, mbala mosusu mpo na [23]. Population ya Goma ebangaki bongo na idée que colonel célèbre azalaki na point ya ko souffrir même sort.
Le tournant
[kokoma | kobɔngisa mosólo]
Etumba ekokoma na esika ya mbongwana ya makasi na suka ya sanza ya mwambe 2013 ntango M23 ekobwaka ba obuse na engumba Goma[24]. Offensive musculaire ya FARDC oyo esungami na brigade ya intervention MONUSCO[25] ekokamba mampinga ya Mamadou Ndala na mosala monene na bango ya bibundeli, bolongi ya "Tree Antennes" na secteur ya Kibati[26]. Etumba ya Kibati esali ba pertes makasi na M23 oyo etikaka ba munitions ebele[27] mpe molili na ntembe.
Sima ya Kibumba, Kiwanja na Rutshuru-centre, mampinga ya Congo mazui base ya Rumangabo le 28 octobre 2013[28].
Malonga ya FARDC ekobaki kino na bozongisi Bunagana, le 30 octobre 2013. Colonel Mamadou Ndala azongi na elonga na engumba[29]. Na nzela, Martin Kobler, mokambi ya MONUSCO asakoli suka ya Mouvement ya le 23 mars (M23) lokola force militaire[30].
Bilan
[kokoma | kobɔngisa mosólo]Na mokolo ya 25 novembre 2013, bitumba kati na FARDC na M23 ekosila kobungisa bomoi ya babundi koleka 900 kolanda bakonzi ya Congo. quote "Kobanda le 20 mai mpe kino le 5 novembre, FARDC (armée ya gouvernement) ezalaki na 201 bakufi mpe 680 bazoki. Na ngambo ya M23, bato 721 bakufaki mpe 543 bakangamaki, kati na bango 72 Rwandais mpe 28 Ougandais," esakolaki Général Jean-Lucien Bahuma, commandant ya 8e région militaire, oyo esangisi province ya North , esika oyo bitumba yango esalemaki. Bato misato ya kimya ya mission ya ONU babomamaki mpe[31].
Mission ya suka
[kokoma | kobɔngisa mosólo]Na boyokani na mokano 2098(2013)[32] ya Conseil ya sécurité ya ONU, esengeli kokoba opération ya ko neutraliser ba groupes armés nionso. Colonel Mamadou Ndala atindami bongo na nord ya Province ya Nord-Kivu, na territoire ya Beni epayi wapi groupe armée ya mobulu, ADF-Nalu, eyebani na ba abuses ebele y compris enlèvement ya ba civils[33] (bato koleka 600 na boumeli ya mbula misato) mpe kobomama ya bato[34]. Colonel Ndala apesi elaka na population mpo na kolandela ba combattants ya résistance wana ata na se ya mayi[35].
Mampinga ya Congo, sous commandement na ye, mazalaki ko securiser secteur wana mpe ko récupérer ville ya Kamango oyo ekweyaki, le 25 décembre 2013, na maboko ya ba combattants ya Ouganda[36].Azalaki komibongisa mpo na kosala offensive générale mpo na ko liquider ADF-Nalu. Ba unité ya armée ezalaki na positionnement.
Na mokolo ya 2 janvier 2014, na tongo makasi, Colonel Mamadou Ndala na escorte na ye balongwaki na hôtel Albertine na Beni-Boikene na direction ya unité Eringeti na 54 km ya Beni na jeep oyo etiamaki na mitrailleuse ya kilo. Pene na engumba Ngadi (pene na kilomɛtrɛ 10 longwa na [[Beni]), eteni yango ekwei na esika oyo babɛtaki motuka moko RPG-7 ebɛti liboso ya 4x4 na yango, Colonel Mamadou Ndala mpe bakɛngɛli na ye misato, kati na bango soda moko ya mwasi (na nkombo Edith).
Crédibilité ya enquête
[kokoma | kobɔngisa mosólo]Likoki ya kobundisa batomboki ya Ouganda ezwamaki nokinoki na ntemben[37].Moko ya ba gardes ya colonel, Paul Safari[38], abiki na embuscade, alimbolaki baye babundisaki bango lokola balati bilamba ya mampinga ya Congo mpe balobaka kinyarwanda mpe Lingala. Ba analystes militaires ya liboso oyo balobaki mpe batiaki tembe na version officielle[37] oyo na nsima batyaki ntembe nsima ya kotalela bililingi yango[39]. Colonel oyo bato mingi bazalaki kosepela na ye, nsukansuka abomamaki[40]. Balukiluki balingaki nokinoki nzela ya basoda oyo bautaki na botomboki ya Tutsi pene na Kigali mpe Kampala mpe oyo basangisamaki na molɔngɔ ya basoda ya ekólo. Lead oyo e renforcé na esengo oyo ekoki kotangama na message oyo atindelaki Kampala na ancien leader militaire ya M23 Sultani Makenga na journaliste moko ya Beni : "Hey, c'est bien garçon, Colonel na yo oyo abenganaki ngai, akanisaki que aleki biso makasi. Azali wapi lelo? Cher ami, il faut oyeba que toza na ba réseau partout"[41]. Lieutenant-colonel Tito Bizuru, ex-exécutif ya CNDP ya Laurent Nkunda, koko ya M23, lokola pe gardien na ye, bakangaki[42]. Moto mosusu oyo bafundami, Général Moundos, pene na Joseph Kabila, akangami[43], sima alongwaki libre mpe a nommer deuxième na Opération Sokola contre ADF-Nalu[44].
Mission ya Nations unies na Congo (MONUSCO) elakisaki ete endimi kosangana na bolukiluki soki bakonzi ya Congo basengi yango[45].
Elembo
[kokoma | kobɔngisa mosólo]Colonel Mamadou Ndala azali ko présenter comme réincarnation ya patriotisme congolais, ebunga depuis assassinat ya Patrice Lumumba[46]. Ba présenter ye lokola Lumumba ya sika, surtout na ba mouvements ya diaspora congolaise
Ba notes na ba références
[kokoma | kobɔngisa mosólo]- ↑ Assassinat : « Joseph Kabila » fait tuer Mamadou Ndala à Beni, KongoTimes, 2 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RDC: le colonel Mamadou Ndala tué dans une embuscade au Nord-Kivu, Radio France internationale, 2 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Beni : retour au calme après les protestations contre la mort du colonel Mamadou Ndala, Radio Okapi, 3 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RDC : le corps du colonel Mamadou Ndala rapatrié à Kinshasa, Jeune Afrique, 3 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.
- ↑ 5,0 et 5,1 Le colonel Mamadou Ndala nommé général de brigade à titre posthume, Radio Okapi, 6 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Une prière spéciale à la Mosquée Office de Goma pour le repos de l’âme du Colonel Mamadou Ndala Moustapha, Province du Nord-Kivu, 7 janvier 2014, consulté le 9 février 2014
- ↑ Étonnant renversement de situation - Le Colonel Mamadou Ndala et les Fardc taillent le M23 en pièces !, Afrique rédaction, 25 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Les combats se poursuivent au Nord-Kivu, 7sur7, 16 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RDC : Lourdement armé, le M23 se positionne à Munigi, à 7 km de Goma, KongoTimes, 3 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ 10,0 et 10,1 RDC: pourquoi la Monusco revient-elle sur son ultimatum ?, Radio France internationale, 5 août 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RDC: retour sur la journée du 20 novembre à Goma et dans le reste du pays, Radio France internationale, 20 novembre 2012, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Cartes sur table : les quatre vérités du général James Kabarebe, Le carnet de Colette Braeckman, 29 août 2012, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Exactions de l’armée congolaise sur des cadavres de rebelles près de Goma, France 24, 17 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RDC : manifestations anti-Monusco à Goma, Radio France internationale, 3 août 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Goma : la guerre sur fond de rumeurs, Courrier international, 4 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RDC : manifestations à Goma contre la passivité de la Monusco face aux attaques du M23, Le Potentiel, 19 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RDC : manifestations contre Kabila, Le Figaro, 19 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RD Congo : Kabila et le coup du torero, La Conscience, 16 septembre 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Modèle:Ouvrage
- ↑ Le Général Mbuza Mabe, « l’homme de Bukavu », La Conscience, 12 juillet 2004, consulté le 9 février 2014.
- ↑ « Les soldats dissidents affirment contrôler Bukavu (RDCongo) », Agence France-Presse, 2 juillet 2004, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Armée : le général Budja Mabe s’est éteint à Johannesbourg, Radio Okapi, 20 mai 2009, consulté le 9 février 2014.
- ↑ empoisonnement
- ↑ Bombardement de la ville de Goma par le M23 et alliés, Province du Nord-Kivu, 22 août 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ La brigade d'intervention de la Monusco est alors composée de soldats tanzaniens et sud-africains. Les Tanzaniens sont d'autant plus motivés au combat que leur Président, Jakaya Kikwete, est en conflit ouvert avec le Président rwandais, Paul Kagame.
- ↑ RDC : l’armée a pris les « trois antennes », la forteresse du M23 à Kibati, Radio Okapi, 30 août 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Nord-Kivu: reprise des combats entre FARDC et M23 à Kibati, Radio Okapi, 22 août 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RDC: l’armée prend Rumangabo, BBC, 28 octobre 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ L'entrée triomphale du colonel Mammadou Ndala à Rumangabo avec les FARDC, Voice of Congo, octobre 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RDC: selon la Monusco, le M23 est «quasiment fini» militairement, Radio France internationale, 29 octobre 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RDC : premier bilan des combats avec le M23, Le Monde, 25 novembre 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Résolution 2098 (2013), Organisation des Nations unies, 28 mars 2013, consulté le 9 janvier 2014.
- ↑ Nord-Kivu: Massacre à Beni, l'ombre des ADF-NALU, La congrégation du Saint-Esprit, 17 décembre 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Massacre à Béni, en RDC... les ADF-Nalu pointés du doigt, La Voix de l'Amérique, 17 décembre 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Le colonel Mamadou Ndala en colère promet coûte que coûte de mettre fin à la nouvelle rébellion à l'est, Voice of Congo, consulté le 9 février 2014.
- ↑ RDC : qui sont les assaillants de Kamango ?, Jeune Afrique, 26 décembre 2013, consulté le 9 février 2014.
- ↑ 37,0 et 37,1 Exclusif : Les premières investigations de DESC sur la mort du Colonel Ndala, Desc-Wondo, 4 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.
- ↑ https://web.archive.org/web/20140112121109/http://www.7sur7.cd/index.php/8-infos/141-temoignage-accablant-sur-l-assassinat-de-mamadou-ndala#.UtJvS_TuLX0%7Ctitre=Témoignage accablant sur l’assassinat de Mamadou Ndala|date=7 janvier 2014|consulté le=9 février 2014|éditeur=7sur7.cd
- ↑ Ndala, complément d’enquête : Arrêt sur images, Desc-Wondo, 10 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Mort du colonel Ndala : un règlement de compte au sein de l'armée congolaise ?, Radio France internationale, 7 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.
- ↑ "Mort de Mamadou Ndala : la joie de l’ex-chef rebelle Sulutani Makenga", grandkasai.canalblog.com, 6 janvier 2014
- ↑ http://www.jeuneafrique.com/actu/20140105T183135Z20140105T183121Z/rdc-un-officier-superieur-arrete-apres-l-assassinat-du-colonel-ndala.htmlRDC : un officier supérieur arrêté après l'assassinat du colonel Ndala], Jeune Afrique, 5 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.
- ↑ https://web.archive.org/web/20140111031305/http://www.7sur7.cd/index.php/8-infos/150-enquete-sur-l-assassinat-de-mamadou-le-general-moundos-rattrape-par-les-commandos#.Uszi6p55PX0%7Ctitre=Enquête sur l’assassinat de Mamadou : le général Moundos rattrapé par les commandos|date=7 janvier 2014|consulté le=9 février 2014|éditeur=7sur7.cd
- ↑ Le général Muhindo Mundos : Modèle:N° dans "Sukola1", Voice of Congo, consulté le 9 février 2014.
- ↑ Mamadou Ndala : la Monusco disposée à coopérer à l’enquête, Le Phare, 9 février 2014.
- ↑ Janvier, un mois noir pour le Congo, Desc-Wondo, 8 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.