Kopumbwa na makambo oyo ezali na kati

Mibeko mitali bosoto ya biomédical na RDC

Útá Wikipedia.


Óyo ezalí ndámbo. Okoki kosálisa mpé kosungǎ.

Mibeko mitali bosoto ya biomédicale na République démocratique du Congo (RDC) ezali kolobela makomi manso ya mibeko, mibeko ya bokolongono, pe ba mécanismes institutionnels oyo etali boyangeli bosoto oyo esalemi na misala ya bopeto ya bokolongono. Bosɔtɔ yango esangisi mingimingi bosɔtɔ oyo ezali na nsɔngɛ, oyo ezwamaka na mikrobe, ya bankisi, ya nzoto mpe ya biloko ya chimique oyo balopitalo, bisika ya kolɔngɔnɔ ya nzoto, laboratware mpe bisika mosusu ya kosalisa bato na maladi.

Bokambami ya bosoto ya biomédicale ezali likambo monene ya bokolongono ya bato banso mpe bobateli zinga zinga mpo na makama ya bokono, bosoto ya biloko ya chimique, mpe bosoto ya mabele mpe mayi[1].

Contexte ya likambo Santé mpe Environnement

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Na RDC, bomati ya motango ya bisika ya bokolongono, elongo na ba infrastructures ya bopetoli bosoto ya monganga oyo ekoki te, ememi na misala ya malamu te lokola kotumba na polele, bobwaki bosoto na ndenge ya kopekisa te, mpe kosangisa bosoto ya biomédicale na bosoto ya ndako.

Engebene Organisation mondiale de la santé, kosalela malamu bosɔtɔ ya bosɔtɔ ya kolɔngɔnɔ ya nzoto ezali kotya basali ya makambo ya kolɔngɔnɔ ya nzoto, bato ya maladi mpe bato ya mboka na makama mingi ya kozwa mikrobe mpe kozwa ngɛngɛ[2][1].

Molongo ya mibeko mpe ya mibeko

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

=== Mobeko Likonzi === Atikele 53 ya Mobeko Likonzi ya RDC epesi lotomo ya moto nyonso na esika ya malamu mpe etie na Leta mokumba ya kobatela bokolongono mpe zinga zinga, bakisa mpe bosoto oyo euti na misala mitali bokolongono[3].

Mibeko ya zinga zinga

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Mobeko n°11/009 ya mokolo ya 9 sanza ya nsambo 2011, oyo etali mibeko ya moboko oyo etali bobateli zinga zinga, etie mibeko ya kopekisa, ya bokebi, mpe mokumba ya bosoto, oyo ekoki kosalelama mpo na boyangeli bosoto ya likama, bakisa mpe bosoto ya biomédicale[3].

Mibeko ya sikisiki ya bokolongono

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Mibeko oyo etali bosoto ya biomédicale ezali pe na kati ya :

  • mobeko ya bopeto mpe mibeko mitali bokolongono bwa nzoto ya bato banso ;
  • malako ya Ministère ya Santé publique, Hygiène mpe Prévention na oyo etali bopeto ya lopitalo ;
  • Stratégie Nationale ya WASH (Mai, Bopeto pe Bopeto))[1].

Typologie ya ba déchets biomédicaux

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Na boyokani na mibeko ya bokolongono ya lelo, bosoto ya biomédicale na RDC esangisi :

  • bosɔtɔ oyo ekɔtaka na mikrobe;
  • ekɔtisaka bosɔtɔ (ba aiguilles, ba seringues);
  • bosɔtɔ ya bankisi;
  • bosɔtɔ ya biloko ya chimique mpe ya ngɛngɛ;
  • bosɔtɔ ya nzoto.

Botangi oyo eyokani na makanisi ya OMS[4].

Mikumba ya bibongiseli

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Bokambami mpe bopesi nzela na bosoto ya biomédical ekoti libosoliboso na mokumba ya :

  • Ministère ya Santé publique, Hygiène et prévention, oyo ezali na mokumba ya kosala ba normes ya santé ;
  • Ministère ya Environnement mpe Développement Durable, oyo ezali na mokumba ya bobateli zinga zinga ;
  • Bisika ya bokolongono ya leta mpe ya bato, oyo ezali na mokumba ya boyangeli bosoto na bango na bozangi likama[5].

Mikakatano ya bosaleli

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Atako ezali na cadre réglementaire, gestion ya ba déchets biomédicaux na RDC ezali kokutana na mikakatano oyo :

  • motango ekoki te ya ba incinerateurs oyo ekokisaka ba normes;
  • mateya oyo ekoki te mpo na basali ya bokolongono ;
  • makoki ya bolandi pe bopesi bokonzi ekoki te ;
  • bolembu ya bolandi mibekos[4][6].

Ba perspectives na ba recommandations

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Ba partenaires techniques mpe financiers ba recommander:

  • Kolendisama ya mibeko oyo etali bosoto ya biomédicale ;
  • Kotia mosolo na ba technologies ya traitement oyo ebongi ;
  • Boyekoli oyo ezali kokoba mpo na basali ya bokolongono ;
  • Kosangisa boyangeli bosoto ya biomédicale na ba politiques nationales ya WASH[7][8].

Ba notes na ba références

[kokoma | kobɔngisa mosólo]
  1. 1 2 3 « Ministère de la Santé Publique, Hygiène et prévoyance sociale », sur www.sante.gouv.cd, (consulté le 2 yanwáli 2026)
  2. (en) « World Health Organization (WHO) », sur www.who.int (consulté le 2 yanwáli 2026)
  3. 1 2 « LEGANET.CD », sur www.leganet.cd (consulté le 2 yanwáli 2026)
  4. 1 2 (en) « World Health Organization (WHO) », sur www.who.int (consulté le 2 yanwáli 2026)
  5. (fr-FR) « Accueil », sur MEDD-NEC (consulté le 2 yanwáli 2026)
  6. WorldBank, « World Bank Group - International Development, Poverty and Sustainability », sur www.worldbank.org (consulté le 2 yanwáli 2026)
  7. (en) « Home » [archive du ], sur UNDP (consulté le 2 yanwáli 2026)
  8. « UNICEF République Démocratique du Congo », sur www.unicef.org (consulté le 2 yanwáli 2026)