Kopumbwa na makambo oyo ezali na kati

Misala ya bonkoko ya bobateli na RDC

Útá Wikipedia.


Óyo ezalí ndámbo. Okoki kosálisa mpé kosungǎ.

Misala ya bonkoko ya bobateli na RDC, na mboka eye oyo ezali République démocratique du Congo, esika ya moko ya ba biodiversités minene na mokili, mingi mingi na Bassin ya Congo, oyo ezali zamba ya mibale ya tropical sima ya Amazonie[1],[2],[3].

Misala ya bobateli ya bonkoko ezali na ntina mingi mpo na kobatela écosystème oyo ya fragile. Ba méthodes wana, oyo mbala mingi epesamaka na nkola na nkola, elakisaka boyebi ya penepene ya zinga zinga ya mboka[4].

Lolonge ya kosalela ya bonkoko

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Bokambami ya makoki ya mayi

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Ba communautés basalelaka mayele ya bosangisi mayi pe bopeto, lokola botongi ba bassins naturels. Na ndakisa, na bisika mosusu, batimolaka banzela mpo na kotinda mai ya mbula na bilanga, mpe na ndenge yango, bosɔtɔ mingi te[5].

Bokambami ya bazamba

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Bokati banzete na ndenge ya kopona mpe misala ya kobuka mbuma na ndenge ya seko esalisaka kobatela bazamba. Bato ya mboka bakimaka kokata banzete ya bule, oyo ezali na mokumba monene ya molimo mpe ya écologie.[3].

Misala ya bilanga oyo ekoumela

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Agroforesterie

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Kosangisa milona ya bilei mpe banzete esalisaka mpo na kozongisa mabele mpe kolendisa bikelamu ndenge na ndenge. Na ndakisa, basali bilanga balonaka banzete ya mbuma kati na milona mpo mabele ebota malamu mpe kopesa banyama ya zamba bisika ya kofanda[6].

=== Bobongwani ya milona === Basali bilanga basalaka mbongwana ya milona pona kopekisa bozangisi ya mabele pe kokitisa bopanzani ya ba niama mabe. Kosalela mboto ya esika, oyo ekoki koboya bokono ezali mpe mingi.[6]

Role ya ba Anciens na Bato ya mayele

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Mibali ya mayele," mbala mingi bapesameli limemya mpo na mayele mpe mayele na bango, basalaka mosala monene mpo na kotinda boyebi ya bobateli. Babongisaka makita ya bato ya mboka mpo na kolobela mikakatano ya zinga zinga mpe ndenge ya kosilisa yango[7].

Matatoli ya bankulutu, masolo oyo elobeli ndenge bankɔkɔ bazalaki kotambwisa biloko, mbala mingi elobelamaka na ntango ya milulu, mpe na ndenge yango elendisaka ntina ya kobatela.

Mikakatano ya lelo

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

=== Modernisation pe Urbanisation === Urbanisation ya mbangu pe exploitation commerciale ya ba ressources naturelles ezali ko menacer ba pratiques traditionnelles wana. Bilenge mingi bakendaka kofanda na bingumba, mpe batikaka boyebi ya bankɔkɔ[8].

Ba pressions ya mombongo

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Kokata banzete na ndenge oyo epekisami mpe bilanga makasi ezali kotya bokatikati ya écologie na likama. Matata kati na bakompanyi mpe bato ya mboka esalemaka mpe mingi[9].

Misala ya bozongisi

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Misala ya lisanga

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Ba Organisations non gouvernementales (ONG) misusu esalaka elongo na ba communautés pona kosangisa misala ya bonkoko na misala ya bobateli ya mikolo oyo. Ndakisa, misala ya bozongisi bazamba esalela mayele ya bankoko mpo na kozongisa ba écosystèmes oyo ebebi[10].

Boyekoli mpe Bopanzi sango

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Manaka ya mateya ezali na mokano ya koyebisa bilenge ntina ya misala ya bonkoko. Ba ateliers pe ba formations ebongisami pona kokabola boyebi ya bankoko. Kobatela misala ya bonkoko ezali na tina mingi pona kobatela biodiversité pe bowumeli na RDC. Na kosangisaka mayele wana na mayele ya bobateli ya mikolo oyo, tokoki kaka te kobatela zinga zinga kasi lisusu kolendisa boyokani ya baimboka na libula ya mimeseno na bango. Libenga ya kosala mpo na kosunga misala ya mboka mpe kopesa motuya na misala ya bonkoko ekoki kopesa maboko na lobi ya seko mpo na RDC. Tala mwa ba références oyo okoki kosalela pona ko soutenir article na yo na oyo etali ba pratiques ya conservation traditionnelle na République démocratique du Congo[10],[11].

Ba notes na ba références

[kokoma | kobɔngisa mosólo]
  1. (fr-FR) « Les droits fonciers et la conservation de la nature en RDC », sur IUCN, 2016 (consulté le 5 yanwáli 2026)
  2. « les pratiques de conservation traditionnelles à travers l'Afrique:"CAS DE LA REPUBLIQUE DEMOCRATIQUE DU CONGO (RDC) », 2017 (consulté le 5 yanwáli 2026)
  3. 1 2 (fr-FR) Justin Kyale Koy, « Pratiques Traditionnelles de Conservation de la Nature à L’épreuve des Faits Chez Les Peuples Riverains de la Réserve de Biosphère de Yangambi (RDC) », sur EUJOURNAL, (consulté le 5 yanwáli 2026)
  4. (fr-FR) European Scientific Journal ESJ, « Pratiques Traditionnelles de Conservation de la Nature à L'épreuve des Faits Chez Les Peuples Riverains de la Réserve de Biosphère de Yangambi (RDC) », sur ACADEMIA, 2019 (consulté le 5 yanwáli 2026)
  5. (fr-FR) « Rapport de la Convention sur la diversité biologique traite de la biodiversité en RDC et des pratiques locales de gestion des ressources », sur CBD (consulté le 5 yanwáli 2026)
  6. 1 2 (fr-FR) « La FAO examine les méthodes agricoles durables en RDC, mettant en avant l'agroécologie et les pratiques traditionnelles », sur FAO (consulté le 5 yanwáli 2026)
  7. (fr-FR) « Les savoirs traditionnels et la biodiversité: "rôle des savoirs traditionnels dans la conservation de la biodiversité, avec des exemples d'initiatives en RDC" », sur CBD (consulté le 5 yanwáli 2026)
  8. (fr-FR) « Défis de la conservation: "Défis auxquels font face les efforts de conservation en Afrique centrale et en RDC" », sur IUCN (consulté le 5 yanwáli 2026)
  9. (fr-FR) Gabriel Kolongo Mbathya, « Pratiques Traditionnelles Nande De Préservation De L’environnement Dans La Ville De Butembo:RDC », sur iosrjournals, 08 octobre 2023 (consulté le 5 yanwáli 2026)
  10. 1 2 (fr-FR) Justin Kyale Koy et Alphonse Maindo Monga Ngonga, « Pratiques Traditionnelles de Conservation de la Nature à L’épreuve des Faits Chez Les Peuples Riverains de la Réserve de Biosphère de Yangambi (RDC) », sur SCITE, 2017 (consulté le 5 yanwáli 2026)
  11. (fr-FR) Léonard K. MUBALAMA, Jean de Dieu WASSO, Germaine BUHENDWA, Félix IGUNZI, Bernard KANDJI, Marcelin IBUCWAmpé Patrick KONGOLO, « Connaissances et Pratiques traditionnelles versus Conservation de la biodiversité dans les aires protégées : Cas des populations riveraines du lac Lungwe, Est RD Congo », sur SCHOLAR, 2021 (consulté le 5 yanwáli 2026)