Kopumbwa na makambo oyo ezali na kati

Bashi

Útá Wikipedia.

| nkombo=Bashi | elilingi=Justin makangara RDC (1).JPG | limbolá=Mobɛ́ngisi ya ndembo Ntole | esika1=Modèle:Republíki ya Kongó-Kinsásá

| bato1= +30 000 000 | daté1= | ndéngé1= | bato nyonso= | daté nyonso= | ndéngé nyonso=

| ebandeli= | lokótá=mashi | bondimi=bondimi ya kala, krisiti, katoliki | ekólo ya libota=Banyindu, Bahavu | karte= }}

Bashi ezali ekólo ya bantou (10 tii 25 milyon) ya Afrika ya kati, bafandaka mingi na Bushi – esika ya ekólo ya Bashi – na ngámbo ya este ya Republíki ya Kongó-Kinsásá, na bitéritware ya Walungu, Kabare, biteni ya Mwenga, Kalehe, Idjwi biteni ya Fizi mpe Shabunda mpe Uvira. Engúmba ya bango ya minene ezali Bukavu.

Bashi bazali mpe mingi na Nord-Kivu mpe na Goma. Ezali ekólo ya bato oyo epanzani mingi na Republíki ya Kongó-Kinsásá pamba te bazali na engúmba nyonso, mingi na Kinshasa. Bashi, elongo na Nande, bazali ekólo ya bato oyo basalaka makambo ya misálá mingi. Bashi batómbókákí epái ya bokonzi ya Babɛ́lɛsi bandá 1900 kín’o 1916.

Nkombo ya ekólo

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Liloba Mushi elakisi moto moko oyo afandaka na Bushi. Esika ya Bushi efandami na Ba-shi na pluralité, mpe na singularité ezali Mu-shi.

Lokótá ya bato ya Bushi ezali Mashi. Shi ezali radical oyo ekoki kozwa prefixe ebele mpe kobongwana na ndimbola. Shi ezali francisation ya liloba ya ebandeli, mpe ezali morphème.

Na ndenge ya makambo ya bakomi, tozali komona bapeso ya nkombo ndenge na ndenge: Amashi, Bashi, Shis. Bashi bazalaki moko ya bokonzi makasi na este ya Republíki ya Kongó-Kinsásá, banda na Modèle:Sp-, na mokonzi ya likoló Mwami Kabare. Na nsima, bokonzi wana ekabwanaki na bikonzi ya mike-mike oyo ekendaki kobanda na Kabare tii na Walungu, Mwenga, Kalehe, Idjwimpe na bitéritware ya pembeni.

Mikanda ya kotánga

[kokoma | kobɔngisa mosólo]
  • Jean-Paul Biruru Rucinagiza, Lirangwe: chant héroïque des Bashi (Sud-Kivu, R.D.Congo): iconographie, Presses universitaires de Lubumbashi, 2002, 252 p.
  • Louis Lwigulira Burume, Histoire et culture des Bashi au Zaïre: "six derniers règnes" antérieurs à 1980, Centre Protestant d'editions et diffusion, 1991, 216 p.
  • (en) Kusamba Chifundera, « Livestock diseases and the traditional medicine in the Bushi area, Kivu Province, Democratic Republic of Congo », in African study monographs (Kyoto), 19 (1) 1998, p. 13-34
  • Pierre Colle, Essai de monographie des Bashi, Centre d'Etude de Langues Africaines, Bukavu, 1971
  • W. d'Hondt, M. Magabe et G. Wehrmuller, La perception du rôle du père par les adolescents bashi de la ville de Bukavu, Les Cahiers du CEDAF (Bruxelles), n° 8, 1979, 19 p.
  • Paul Giroud et Jean Jadin, Le virus des Bashi, Bruxelles, 1955, 70 p.
  • Maw Liniger-Goumaz, « Les Bashi, République démocratique du Congo: bibliographie », in Journal de la Société des Africanistes (Paris), 1969, t. 39, fasc. 2, p. 233-244
  • Jean Hiernaux, Les caractères physiques des Bashi, Institut royal colonial belge, 1953, 47 p.
  • Cibasima Kangene et Murhagane Mburunge, « Poterie et boissellerie au Bushi », in Journal of Asian and African studies (Tokyo), 1991, n° 41, 1991, p. 163-166
  • Paul Masson, « Armes, outils et instruments de musique employés par les Shi », in Kongo-Overzee (Anvers), 24 (4-5) 1958, p. 239-255
  • Paul Masson, Trois siècles chez les Bashi, Musée royal de l’Afrique centrale, Tervuren, 1960, 126 p.
  • (en) Alan P. Merriam, « Song texts of the Bashi », in African music in perspective, Garland, New York, 1982, p. 223-238 (d’abord publié dans Zaïre, Date invalide (8 sánzá ya yambo 1954))
  • (en) Alan P. Merriam, « Musical instruments and techniques of performance among the Bashi », in African music in perspective, Garland, New York, 1982, p. 169-181 (d’abord publié dans Zaïre, Date invalide (9 sánzá ya mibale 1955))
  • Baguma Mweze, Le Mariage chez les Bashi et ses transformations récentes, Université de Paris 5, 1987 (thèse)
  • Dominique Mweze et Chirhulwire Nkingi, Bibliographie sur les Bashi du Sud-Kivu (République Démocratique du Congo), Facultés catholiques de Kinshasa, 1999, 172 p.
  • Kagaragu Ntabaza, Emigani bali Bantu / Proverbes et maximes des Bashi, Libreza, Bukavu, 1984 (Modèle:4e éd.), 410 p.
  • Mulopo Tshingeji, Savoirs quotidiens des paysans Bashi du Kivu (Zaïre), fondements d'un enseignement agricole approprié, Institut des hautes études internationales et du développement, Genève, 1993, 303 p. (thèse)
  • Bishikwabo Chubaka. Le Bushi au XIXe siècle: un peuple, sept royaumes. In: Revue française d'histoire d'outre-mer, tome 67, n°246-247, 1er et 2e trimestres 1980. pp. 89-98

Makambo ya boyokani

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Banyintu

Bisika ya libándá

[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Categorie:Groupe ethnique na Republíki ya Kongó-Kinsásá

Nkomá mpé Búku

[kokoma | kobɔngisa mosólo]
  • Kawata Ashem-Tem (2004) Bagó ya lingála mambí ma lokóta : Dictionnaire lingala. Karthala. ISBN 2845864949


Óyo ezalí ndámbo. Okoki kosálisa mpé kosungǎ.