Serge Diantantu

Útá Wikipedia.

Serge Diantantu (04 máyí 1960 - 4 yúni 2022) azali moyémi ya ekolo ya Kongó-Kinsásá.

Mayé Asala[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Serge Diantantu abotama o mokolo ya 04 máyí 1960 na Mbanza-Ngungu,etuka ya Bas-Congo.

Kélasi[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Serge Diantantu Abanda kélasi nayé ya miké na Kisásá. Na mbula ya 1981, Akendaka Na mboka ya Fransia pona kosilila Kélasi nayé.

Lolenge nayé ya ko yéma[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Lolenge ya ko yéma ya serge Diantantu ebangami "Mindélô".[1] Ye moko apesa yango kombo wana na biyemi nayé.

Buku[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Buku ya Biyémi[kokoma | kobɔngisa mosólo]

  • Attention Sida. Sarcelles, Paris Exotic, 1994 (Les aventures de Mara). Épuisé.
  • Simon Kimbangu. 1, La voix du peuple opprimé mort au bout de 30 années de prison. Amfreville-la-Mivoie, Mandala, 2002. Épuisé.
  • Simon Kimbangu. 2, Le triomphe par la non-violence. Amfreville-la-Mivoie, Mandala, 2004. Épuisé.
  • Il fut un jour à Gorée : L'esclavage raconté à nos enfants. Texte de Joseph N'Diaye. Neuilly-sur-Seine, M. Lafon, 2006.
  • L'Amour sous les palmiers. Amfreville-la-Mivoie, Mandala, 2006.
  • La Petite Djily et Mère Mamou. Lucé, Diantantu Éditions, 2008.
  • Femme noire, je te salue. Lucé, Diantantu Éditions, 2008.
  • Simon Kimbangu. 3, Lipanda dia Zole, la Liberté à jamais. Amfreville-la-Mivoie, Mandala, 2010.
  • Mémoire de l’esclavage : Bulambemba. Le Lamentin, Caraïbéditions, 2010.
  • Serge Diantantu "Mémoire de l'esclavage" Editions Caraibeditions, Mai 2015

Mpète na Makumisi[kokoma | kobɔngisa mosólo]

  • 2008: Ekumisi ya engumba ya Lyon
  • 2010-2013: Azali na Buku ya batu muindo ya bwania o Mboka ya Fransia
  • 2013: Ekumisi ya "FETKANN de la Jeunesse"

O libanda ya Awa[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Mituya ya miké[kokoma | kobɔngisa mosólo]

  1. [1]