Tunisia

Útá Wikipedia.

Republíki ya Tunisia

الجمهورية التونسية
Al-Jumhūriyyah at-Tūnisiyya

Dalapo
Bɛndɛ́lɛ ezangi
elílí_elembo-nkita
Mokáno mwa ekólo "Ordre, Liberté, Justice"
(Lifalansé)
Loyémbo-lokúmu Humata Al Hima
·Ba feti
dipanda na Falansia
Description de l'image Tunisia in its region.svg‎.
Administration
Forme de l'État Republíki
Mokonzi wa ekólo
Mokambi Bulamatari
Mokonzi wa ekólo
Mokambi Bulamatari
Nkótá ya letá Liarabi
Mbóka-mokonzi Tunis
Géographie
Superficie totale 2 E9 km2
(Etando 163,610)
Fuseau horaire Ngonga UTC
Histoire
Démographie
Mito (2005) 10 102 000 hab.
(classé 8,785,711)
Densité 62 hab./km2
Économie
mosɔlɔ Dinar ya Tunisia (TND​)
Divers
Nsuka ya kodi .TN
motángo ya foni +216


Tunisia

Tunisia ezalí esé ya likoló ya Afríka.

Bato[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Nkótá ya ekólo bazali bakiarabu, baberbere mpé batouareg. Nkótá ya letá ezali lifalansé. Dipanda ya Falansia na 20, Sanza ya Misato, 1956. Na Tunisia balobámí nkótá iyíké, liarabu mpé lifalansé.

Relijion káka ya Tunisia izalí islamu 99,2 %, boklísto 0,6 %, mpé boyúda 0,2 %.

Politíki[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Mokonzi wa ekólo ezali Zine El abidin Ben Ali. Mokambi-Ekólo ya Republíki ya Tunisia bandá 20 sanza ya misato 1956 tíí 7 novembere 1987 ezalákí Habib Bourguiba. Nkómbó ya politíki ya Republíki ya Tunisia ezalí Destour socialiste demokratiki.

Mambí ma mabelé[kokoma | kobɔngisa mosólo]

Tunisia ezalí o Límbe mpé nsé ya Aljeria mpé Libiya. Tunis ezalí mbóka-mokonzi ya Republíki ya Tunisia.

Nkómbó ya sika ville ya tunisia. Tunis ezalí mbóka-mokonzi na bato 2 000 000.

Mosɔlɔ ya Tunisia ezalí Dinar ya Tunisia.

Engumba ya Tunisia[kokoma | kobɔngisa mosólo]



Óyo ezalí ndámbo. Okoki kosálisa mpé kosungǎ.


Bisé ya Afríka

Afríka ya Méditeranéa : Aljeria · Ejipte 1 · Libîya · Malɔkɛ 3 · Sudani · Tunisia

Afríka ya Wɛ́sita : Bɛnɛ́ · Burkina Faso · Gambi · Gana · Ginɛ · Ginɛ-Bisau · Kapvel 2 · Kotdivual · Liberia · Mali · Moritani · Nizé · Nizeria · Senegale · Sierra Leone · Togo

Afríka ya Katikati : Gabɔ́ · Ginɛ-Ekwatorial · Kamerun · Kongó-Brazzaville · Kongó-Kinsásá · Santrafríka · Santu Tome mpé Príncipe · Tsadi

Afríka ya Ɛ́sita : Burundi · Djibuti · Elitré · Etiopi · Kɛnya · Rwanda · Seyshel 2 · Somalia · Sudani ya Sidi · Tanzania · Uganda

Afríka ya Sidi : Angola · Botswana · Eswatini · Komori 2 · Lesoto · Madagasikari 2 · Malawi · Morisi 2 · Mozambíki · Namibia · Sidafríka · Zambia · Zimbabwe

Bisé mosusu : Sahara ya Limbɛ 4 · Somaliland

1 ezalí kaká eténi ya Afríka ndámbo    2 ekólo óyo ekútání o káti ya mái-mozindó    3 ezalí eténi ya Lisangá ya Afríka te    4 endimámí na bikólo niɔ̌nsɔ ya molɔngɔ́ tɛ́, kasi ezalí eténi ya Lisangá ya Afríka